Top 10 stvari koje treba vidjeti i uraditi u Tuzli, Bosna u Hercegovina

Tuzla, locirana u sjeveroistočnoj Bosni, nalazi se izvan tradicionalne turističke staze Bosne i Hercegovine i čvorište je za niskobudžetne letove WizzAir aviokompanije u zemlje Europske Unije. Pustolovni putnici imaju priliku da istraže odličnu turističku ponudu ovog bivšeg industrijskog grada. Nakon što je postao veliki osmanski grad zbog obilja soli, stanovništvo Tuzle u ta doba je procvjetalo do jedne od najvećih i najbogatijih u Bosni. Danas ćete naći savremeni univerzitetski grad sa elementima i arhitektonskim stilovima iz otomanskog, austrougarskog i jugoslavenskog utjecaja.

Evo 10 stvari koje treba posjetiti tokom vašeg boravka u Tuzli:

1. Stari Grad, Korzo

Bosna ima mnogo karizmatičnih starih gradova sa kombinacijom otomanskog i austrijskog stila. Tuzla se ne razlikuje. Dok šetate kamenim ulicama, uživajte u atmosferi i popijte kafu u jednom od malih kafića. Nažalost, zbog erozije uslijed rudnika soli, na pojedinim dijelovima ispod starog grada razvile su se vrtače.

Korzo je glavna pješačka ulica obrubljena živopisnim austrougarskim građevinama koje se spajaju sa starim gradom. Mještani, studenti i nekoliko turista često dolaze ovdje da kupuju ili se opuste u nekom od kafića na otvorenom.

Tuzlanski Korzo

2. Turalibegova Džamija

Turali Beg je bio guverner Tuzle i planer urbanog razvoja u 16. stoljeću pod Turcima. Džamija je bila samo jedna od njegovih mnogih zgrada. Turalibegova džamija je donekle jedinstvena u Bosni i islamskom svijetu. Ono što ga čini tako posebnim je kamena munara i krov u obliku piramide. Unutra, velika molitvena komora ima bijele zidove, a spoljašnja rasvjeta čini predivan prizor u ranim večernjim satima.

Zbog lokacije džamije na mulju, zgrada je počela tonuti i obnovljena 2007. godine. Arhitekti su novoj zgradi dali moderan izgled uz zadržavanje izvornih obilježja. Turalibegova džamija je nacionalni spomenik Bosne i nevjerojatna atrakcija za ljubitelje otomanske arhitekture.

Turalibegova džamija

3. Narodno pozorište

Narodno pozorište u Tuzli je čuveni spomenik i kulturno središte, koje je otvoreno 1949. godine i zamijenilo ranije austrijsko iz 19. stoljeća. Pozorišna sezona traje od početka septembra do jula, što je duže od drugih u Bosni i svijetu. Predstave se kreću od performansa do dramatike i koncerata.

Narodno pozorište

4. Kapija

Na sjevernoj strani starog grada Tuzle na kraju pješačkog Korza nalazi se Kapija, velika zelena vrata s prekrasnom vanjštinom koju su sagradili Austrijanci. Pred kraj bosanskog rata 25. maja 1995. godine ili Nacionalnog dana mladih, dogodio se tragičan događaj. Granata je ugasila ukupno 70 života mladih ljudi. Spomenik označava mjesto tragičnog događaja koji je zapisan kao jedan od najcrnjih dana u historiji grada Tuzle i Bosne i Hercegovine.

Kapija

5. Pravoslavna Crkva

Srpska pravoslavna katedrala, ili Katedrala Uspenja Bogorodice, je crkva sa lukom sa kupolom koja datira iz 1926. godine. Spoljašnjost je velika i fotogenična dok je unutrašnjost, često kažu, iz drugog svijeta. Ikone na tri nivoa dominira leđima sa slikovitim slikama svetaca koji ukrašavaju zidove.

Srpska pravoslavna katedrala

6. Panonska Jezera

Tuzla je dom za tri umjetna slana jezera i plaže kakva se samo viđa na popularnim svjetskim kupalištima, pružajući turistima i stanovnicima da se opuste u vrućim ljetnim danima.

Priča o početcima značajnijeg razvoja turizma u Tuzli, krenula je 2003. godine nakon izgradnje 1. faze kompleksa Panonskih jezera mada korijeni turizma u gradu Tuzli datiraju još iz 1914. godine kada je izgrađeno prvo Lječilište Slana Banja poznato i u Europi po liječenju raznih reumatskih oboljenja. So, kao prirodni resurs čija je eksploatacija godinama uništavala užu gradsku jezgru, zahvaljujući gradskoj administraciji na čelu sa gradonačelnikom Tuzle g. Jasminom Imamovićem, iskorištena je kao prednost za daljnji uspješan razvoj grada. Na lokaciji kompleksa Panonskih jezera je nekada bio smješten dio starog gradskog jezgra koje je s vremenom usljed nekontrolisane eksploatacije soli i  intenzivnog slijeganja tla, pretvoren u neuređenu depresionu močvarnu površinu bez ikakvog sadržaja i namjene. U svrhu urbanizacije i uređenja ovog velikog prostora u centru grada, gradska administracija je došla na ideju da se iskoristi prirodni resurs u neposrednoj blizini kompleksa–slana voda, u cilju izgradnje vodene akumulacije u formi slanog jezera sa ljekovitim svojstvima vode  u funkciji gradskog otvorenog kupališta. Na taj način je spoj prirodnog resursa, ljudske ideje i ljudske ruke, stvorio kompleks Panonskih jezera kao vrhunskog ekološkog projekta jedinstvenog na prostorima jugoistočne Europe, projekta koji će služiti na dobrobit svih građana grada Tuzle, našeg regiona i naše države. Glavni pokretač ideje i realizacije izgradnje kompleksa Panonskih jezera je Grad Tuzla  kao 80%-ni vlasnik kompleksa, i koja je ovaj prostor proglasila Javnim dobrom u općoj upotrebi, a upravljanje nad svim segmentima rada kompleksa (rekreacija i sport, ugostiteljstvo, marketing, briga o zdravlju i sigurnosti gostiju, realizacija projekata raznih manifestacija itd.) je povjerila firmi, Javno komunalno preduzeće ”Pannonica” d.o.o. Tuzla.

Panonska Jezera

7. Huseina Čauša (Džindijska) džamija

Smještena je u zoni najintezivnijeg tonjenja terena u Tuzli, ispod slanih bunara. Prvi put se spominje 1701. godine. Više puta je obnovljana, ali je uvijek zadržavala svoj prvobitni izgled. Temeljito je rekonstruisana 1863/64. kao i 1961. godine. Ovo je tipična mahalska džamija, dimenzije 7x7m, s drvenom munarom i 16 prozora. Kvadratnog je oblika i ima vrlo dekorativna drvena vrata na dva kanata. Zidana je od ćerpića s tim što je okvir oko vrata sveden na čemer kamena od miljevine. Mihrab u zidu je vrlo malen bez dekoracije, a ćurs minber i mahfil su drvene izrade. Krov na četri vode je prilično visok i pokriven crijepom. Interestano da se gornji dio iznad sofa oslanja na osam drvenih stubova, koji su obrađeni u rezbarenju što predstavlja rad tadašnjih majstora.

Džindijska džamija

8. Arheološki park neolitsko-sojeničko naselje

Tuzla je grad koji svoje ime i svoju prošlost veže za sol, prirodno bogatstvo koje je ostalo ispod Tuzle, nakon povlačenja Panonskog mora u Crno more prije 10 miliona godina, u vidu slane vode i kamene soli. Dio Panonskog mora ponovo je vraćen na površinu Tuzle izgradnjom jedinog slanog jezera u Evropi – Panonskog jezera u strogom centru grada. Prošlost i kulturna tradicija grada Tuzle seže daleko u prošlost, sve do neolita – mlađeg kamenog doba, a možda i dalje. Unutar kompleksa Panonskog jezera, izgrađen i otvoren je prvi Arheološki park neolitskog sojeničkog naselja u Bosni i Hercegovini i jugoistočnoj Evropi. Arheološki park predstavlja rekonstrukciju dijela neolitskog sojeničkog naselja otkrivenog u Tuzli. Park je muzej na otvorenom koji ima za cilj da posjetiocima predstavi dio arheološke i historijske prošlosti grada Tuzle, kao i način života, kako materijalnog tako i duhovnog, a posebno prvu proizvodnju soli u neolitskom dobu.

Arheološki park zamišljen je kao jedinstven objekat, a čini ga:

  • podnica polukružno savijena oko brežuljkastog uzvišenja,
  • zaravnjeni dio brežuljka uređen kao centralni plato na kojem su postavljeni totem, replika glinene peći, stan za tkanje i sl.,
  • 5 nastambi karakterističnih oblika i dimenzija,
  • sa centralnom podnicom drvenim mostićima povezane su dvije manje podnice sa još 4 nastambe.
Arheološki park

9. Franjevački Samostan Svetog Petra i Pavla

U sjeveroistočnoj Bosni franjevci su imali nekoliko samostana nastalih u 14. i 15. stoljeću. Dolaskom osmanske sile oni su nestajali u razaranjima, ali su se neki uspjeli održati više od dva stoljeća pod novom, njima neprijateljskom, vlasti. Teško je točno odrediti kada su se franjevci nastanili u Tuzli (Solima). No najvjerojatnije je da su tamo podigli samostan koncem 14. ili u prvoj polovici 15. st. God. 1447. spominje se samostan Sv. Marije u Gornjoj Tuzli (Gornjim Solima). Sljedeći spomen nalazimo kod franjevačkog povjesnika L. Waddinga, koji pod godinom 1506. navodi samostane u Gornjoj i Donjoj Tuzli. Zatim se gornjotuzlanski samostan spominje 1514. god. Crkvu u D. Tuzli nalazimo spomenutu u turskim dokumentima 1533., a 1548. god. spomenut je i samostan s crkvom posvećenom Sv. Petru.

Franjevački Samostan Svetog Petra i Pavla

10. Memorijalni kompleks, Slana Banja

Osim Barutane koja je iz 17. stoljeća kompleks je građen u više etapa počevši od 1959. godine. Vremenom neke dijelove kompleksa počeo je nagrizati zub vremena. Mnogi su i obnavljani. Potpuno je obnovljeno stepenište od platoa sa bistama do spomenika sa motivom tri borca kao i sami spomenik. Sanirana je aleja, urađeni kanali za oborinske vode. Nažalost dosta je još toga što treba obnoviti i uraditi. Trebalo bi sanirati ulazno stepenište od parkinga kod teniskih terena, vratiti natpis od metalnih slova i simbole na Spomenik oslobodiocima grada, te sa istog skinuti ormare oglasne table. Dovesti u funkciju fontanu, popraviti jedan broj klupa za odmor. Iskrčiti podivljalo rastinje i očistiti dio kompleksa na prostoru iznad Partizanskog groblja prema vidikovca iznad Pivare te sve do Barutane i ograde UKC-a kako ne bi odavao utisak zapuštenosti i kvario imidž kompleksa i cijelog grada.

Memorijalni kompleks na Slanoj banji sačinjavaju:

  1. Groblje žrtava poginulih na kapiji 25. maja 1995.,
  2. Spomen obilježje sa imenima poginulih boraca Odbrambenog rata 1992-1995,
  3. Fontana sa kipovima Leda i četiri dječaka,
  4. Spomenik brigadama i odredima koje su oslobodile Tuzlu 1943. dim. 25 X 4,6 m,
  5. Spomenik oslobodiocima grada dimenzija 8 X 1,64 m,
  6. Spomen obilježje 50 godina SKJ, kameni monolit obrađen sa prednje strane,
  7. Biste Josipa Broza Tita i 18 Narodnih heroja,
  8. Spomenik sa uklesanim likovima tri borca dimenzija 4 X 2 m,
  9. Dva spomenika žrtvama fašističkog terora dimenzija 3,2 X 1,4 m
  10. Partizansko groblje na kojem je 687 ploča od mermera sa imenima boraca NOR-a,
  11. Zajednička grobnica neznanim borcima NOR-a palim u oslobođenju Tuzle,
  12. Barutana, kamena utvrda iz 17. stoljeća, te
  13. Stepenište od teniskih terena kojim se ulazi u kompleks,
  14. Aleja u dužini od 250 m,
  15. Plato sa bistama,
  16. Drugo stepenište od platoa sa bistama do spomenika sa motivom tri borca,
  17. Niz puteljaka od kojih jedan vodi na
  18. Vidikovac iznad Pivare.
Leda, Slana Banja

Dodaj komentar

Your email is safe with us.

Sign In CityGuide.ba

Za brži login koriste Vaše profile na socijalnim mrežama,

ili

Detalji računa će biti potvrđeni putem e-pošte.

Resetujte vašu lozinku