Turistički vodič kroz grad Tuzlu​

Tuzla je jedini grad u Evropi koji ima slana jezera i jedini grad na svijetu čija se slana jezera, kupalište i plaža nalaze u centru grada. Kada se, prije nekoliko miliona godina, Panonsko more povlačilo sa velikog dijela evropskog tla, ispod Tuzle je ostavilo milione tona naslaga kamene soli i slane vode. Zahvaljujući ovom prirodnom bogatstvu, a uz podršku domaćih stručnjaka, slana voda je izvučena na površinu i 2003. godine pretvorena u Panonsko jezero I, a 2008. godine izgrađeno je i Panonski jezero II. To su jezera u kojima se nalazi mineralima bogata slana voda, koja se slanim bunarima crpi ispod zemlje. Pored užitka u kupanju u vodi, ova voda ima i ljekovita svojstva, pogotovo u liječenju steriliteta, reumatskih i disajnih oboljenja. Panonska jezera su površine oko 17.000 m2 sa plažama dužine 1.000 metara, odnosno uređenog prostora površine 60.000 m2. Salinitet vode odgovara morskoj vodi i iznosi 30-40 gr./l. Slana voda ima izuzetna terapijska svojstva. Unutar kompleksa se nalaze uređeni prostori za zabavu djece i prostor za fitnes. U 4 godine kompleks Panonike posjetilo je oko 2 miliona turista.

Osim Panonskih jezera, donosimo Vam 3d prezentaciju i spisak preporučenih lokacija koje bi svaki turista u Tuzli trebao posjetiti.

1.) Turistička zajednica grada Tuzla
Kao i svaka veća turistička destinacija, predlazemo Vam da vaše putovanje definitivno počnete od kancelarije Turističke zajednice grada Tuzle. U sklupu Turističke zajednice Grada Tuzla na Sonom trgu, se nalazi Turistički infocentar, u kome turisti mogu pronaći sve neophodne informacije o turističkoj ponudi grada, Tuzlanskog kantona i BiH, podatke o raspoloživom smještaju, aktuelnim zbivanjima u gradu, kao i turističke karte i suvenire. U Turističkom info centru turisti mogu dobiti apsolutno sve potrebne informacije: šta se može vidjeti, gdje odsjesti, kako da npr dođe najbrže od Tuzle do Kladnja itd. Turistima su na raspolaganju internet i telefon, a periodično se kao info dodaci organizuju i odgovarajuće audio i video prezentacije.

Turistička zajednica grada Tuzla

2.) Solni Trg

Na Sonom trgu,u granit su uklesane riječi: “Tuzla je jedno od najstarijih naselja u Evropi. Sedam hiljada godina od neolita do danas,ljudi proizvode so i žive na ovom prostoru. Gradjani Tuzle obnoviše Soni trg 2004.godine,sa vjerom da je ljubav izvor nastanka i vječitog trajanja svijeta.“ Na Trgu se nalazi i replika neolitske posude za isoljavanje, koja je sastavni dio fontane, ukrašene mozaikom iz Ravenne, svjetske prijestonice mozaične umjetnosti. Na Sonom trgu se može pogledati i muzejska postavka predmeta iz doba neolita i drugih historijskih razdoblja, pronađenih na lokalitetima u i oko Tuzle. Soni trg je nekada bio središnja tačka (pazarište) oko koje su se dalje gradili brojni vjerski i javni objekti. Ovo mjesto i danas predstavlja centar historijskog dijela grada, oko kojeg se nižu desetine uskih, granitom popločanih uličica, uvijek punih života i mladosti.

Solni Trg

3.) Trg Slobode

Svoju i bogatu turističku ponudu Tuzla je upotpunila i sa otvaranjem rekonstruisanog Trga slobode. Radi se o desetom trgu na području Općine Tuzla.Trg Slobode je najveći trg u Bosni i Hercegovini, na čijem se prostoru nalazi rekonstruisana zgrada Baroka iz austrougarskog perioda. Na Trgu je otkriveno arheološko nalazište sa vrlo značajnim ostacima arheološkog materijala. Prostor je uređen za druženje i različite manifestacije, a krasi ga središnja fontana sa pratećim sadržajem. Centralno mjesto na Trgu zauzima velika fontana čije spoljašnje zidove krase ornamenti stećaka, no to na Trgu slobode nisu jedini simboli srednjovjekovne Bosne.
Naime, na dijelu na kojem su najmenski zadržane zelene površine, a gdje je donedavno bila stara fontana, postavljena je skulptura koja simbolizira stećak, a na mermernim pločama kojima je obložena lokacija uklesani su i epitafi sa srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Epitafi i ornamentika stećaka nadopunjuju već postojeće simbole na Trgu iz svih razdoblja kroz historiju kao što su Čaršijska džamija i česma iz doba osmanske vladavine, zgrada baroka koja simbolizira period austrougarske uprave te nekoliko objekata iz savremenog doba ili bliže prošlosti.

Trg Slobode

4.) Gradski park

Gradski park u Tuzli, posvećen je višestoljetnom kontinuitetu bosanskohercegovačke državnosti. Sadrži obelisk i plato posvećen Povelji bana Kulina iz 1189. godine, nekropolu sa stećcima i spomenik prvom bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću. Park ima površinu od 21.000 . ovaj spomen park u funkciji je ugodnijeg života građana, u funkciji ljepše i privlačnije Tuzle turistima i investitorima, kao i u funkciji očuvanja našeg zajedničkog života, putem njegovanja našeg zajedničkog naslijeđa. Park ima površinu od 21.000 . ovaj spomen park u funkciji je ugodnijeg života građana, u funkciji ljepše i privlačnije Tuzle turistima i investitorima, kao i u funkciji očuvanja našeg zajedničkog života, putem njegovanja našeg zajedničkog naslijeđa. Projektovan je tako da građani mogu uživati u njegovoj ljepoti, ali i ljepoti susjednih Panonskih jezera. Isto tako, sa plaža naših slanih jezera, gosti mogu uživati u veličanstvenoj ljepoti našeg Gradskog parka.

5.) Hram Uspenja Presvete Bogorodice

Hram Uspenja presvete Bogorodice u Tuzli nezaobilazan je simbol Tuzle smješten u centralnoj gradskoj zoni, istočno od gradskog parka. Građen je u periodu od 1874. do 1882. godine u srpsko-vizanzijskom stilu i pripada tipu jednobrodne crkve sa pripratom, naosom i oltarskim prostorom. Bogat ikonostas i enterijer hrama ugrađen je 1910. godine.

Hram Uspenja Presvete Bogorodice

6.) Turalibegova džamija

Turalibegova džamija je izgrađena 1572. godine, sredstvima jednog od utemeljivača moderne urbane Tuzle, Gazi-Turali bega. Više puta je obnavljana i adaptirana, a posebno je zanimljiva adaptacija iz 1878. god. Tada je, zbog izgradnje ceste i tonjenja džamije, donji pod propao jedan metar, a gornji prozori postali donji. Tada su i džamija i munara nazidane. Sljedeća velika adaptacija je izvršena navjerovatnije 1890. god., kada je uz džamiju izgrađeno i turbe od tesanog kamena, a posljednja 1967. godine. Džamija je skoro bila pod detaljnom rekonstrukcijom te zbog njene jedinstvenosti i monumentalnosti, Medžlis Islamske zajednice Tuzla preduzeo je sve neophodne mjere da se “Poljska džamija” obnovi u klasičnom osmanskom arhitektonskom stilu iz 16. vijeka, sa velikim trijemom i visokom munarom.

7.) Kipovi Ismeta Mujezinovića i Meše Selimovića

Od 2. oktobra 1999. godine tuzlansko Korzo bogatije je za dva umjetnička djela, spomenika tuzlanskim velikanima Ismetu Mujezinović i Meši Selimović. Mehmed Meša Selimović jedan je od najvećih pisaca čije riječi odzvanjaju, čije se misli upijaju, čije razumijevanje svijeta plijeni. Ismet Mujezinović je najveći bosanskohercegovački slikar 20. stoljeća.

8.) Kompleks Panonskih jezera

Panonska jezera su slana umjetna jezera u Tuzli. Tuzlanska “Panonika”,Panonsko jezero koje se nalazi u samom centru grada na lokalitetu je bivših “Slanih bunara”. Površina jezera je 11.000 m2, a dubina do 1,8 m. Sastav vode je 4/5 obične vode i 1/5 slanice. Nakon realizacije I faze razvoja kompleksa izgradnjom velikog jezera u julu 2003.g., etapni razvoj je nastavljen 2006. g. izgradnjom Arheološkog Parka–Neolitskog Sojeničkog naselja sa muzejskom postavkom koja govori priču o kontinuitetu življenja na prostoru grada Tuzle još iz doba Neolita. Početkom ljetnje sezone 2008. g., kapaciteti kompleksa su znatno povećani izgradnjom drugog slanog jezera a krajem septembra stvoren je još jedan jedinstveni turističi proizvod–Slani slapovi u formi, jedinstvenog za ove područja, inhalacionog zdravstvenog centra na otvorenom prostoru. U kompleksu Panonskih jezera nalazi se i Sojeničko neolitsko naslje, sportski tereni, slani slapovi te mnogi drugi sadržaji. Panonska jezera predstavljaju jedinstvene primjere slanih jezera u Evropi, te imaju ljekovita svojstva zahvaljujući sadržaju soli i drugih minerala. Voda u jezerima neprestano kruži, i prečišćava se pješčanim filterima.

Kompleks Panonskih jezera

9.) Arheološki park neolitsko-sojeničko naselje

Tuzla je grad koji svoje ime i svoju prošlost veže za sol, prirodno bogatstvo koje je ostalo ispod Tuzle, nakon povlačenja Panonskog mora u Crno more prije 10 miliona godina, u vidu slane vode i kamene soli. Dio Panonskog mora ponovo je vraćen na površinu Tuzle izgradnjom jedinog slanog jezera u Evropi – Panonskog jezera u strogom centru grada. Prošlost i kulturna tradicija grada Tuzle seže daleko u prošlost, sve do neolita – mlađeg kamenog doba, a možda i dalje. Unutar kompleksa Panonskog jezera, izgrađen i otvoren je prvi Arheološki park neolitskog sojeničkog naselja u Bosni i Hercegovini i jugoistočnoj Evropi. Arheološki park predstavlja rekonstrukciju dijela neolitskog sojeničkog naselja otkrivenog u Tuzli. Park je muzej na otvorenom koji ima za cilj da posjetiocima predstavi dio arheološke i historijske prošlosti grada Tuzle, kao i način života, kako materijalnog tako i duhovnog, a posebno prvu proizvodnju soli u neolitskom dobu.

Arheološki park neolitsko-sojeničko naselje

10.) Šetalište Slana banja

Jedno od omiljenih destinacija Tuzlaka je šetalište Slana banja, nadomak samog centra grada. Prelijepo utočište, za odmor, mir, i šetnju, koje okružuje priroda, isprepletano tišinom, cvrkutom ptica i žamorom dječijeg smijeha. Na ovom tradicionalnom mjestu mogu se sresti građani svih generacija. Šetalište nudi predivan pogled sa vidikovca na Tuzlu. Tu se nalaze i mnoga obilježja grada kao što su fontana sa kipovima tuzlanskog umjetnika, kipara Franje Ledera, Kapitel djelo kipara Žarka Ciglića, Kuća plamena mira, vidikovac, spomen obilježja stradalim u proteklim ratovima i dr. Za vrijeme Austrougarske vladavine na ovom mjestu je podignuto lječilište Slana banja sa bazenima koje je uslijed sliganja terena zatvoreno i nažalost srušeno.

11.) Portal Behram-begove medrese

Portal Medrese, ili arhitektonski ulazni dio Medrese, izgrađena je 1888 godine i stilski komparativna sa susjednom Šarenom Džamijom na skveru u Tuzli, izgrađenom u isto vrijeme. Sa primjesom maurskog stila, uz ukupnu arhitekturu sa prvobitnom kupolom Šarene džamije, činili su jedinstven i prepoznatljiv arhitektonski ambijent u tom dijelu grada. Tokom turbulentnih godina dvadesetog vijeka, objekt Medrese je vise puta mijenjao namjenu. Poslije 1. svjetskog rata objekat je proširen i služio pretežno kao dom za ratnu siročad, da bi se za namjeru medrese ubrzo obnovila i radila sve do pred kraj 1. Svjetsko rata. U vremenu poslije tog rada, vremenu komunizma, objekt je egzistirao, ali se sa namjenom medrese, nego je prenamijenjen kao Muzej, a zatim kao i medicinska škola.

Portal Behram-begove medrese

12.) Diskobol

“Diskobol” koja je rađena 1938 i 1939. Rađena je u vještačkom kamenu, okruglog oblika. Na kamenom šestougaonom postamentu u reljefu su izrađene ribe, a u bazenu su bile postavljene i figure labudova. Do današnjih dana sačuvan je postament i centralna figura Diskobola. Skulptura bacača diska vrlo je neobičan motiv za fontanu. Za ovo djelo stručnjaci su rekli da je “na samoj ivici banalne realističke reprodukcije lika”. Ipak ona ima svoju vrijednost pa makar u činjenici da je djelo ruku prvog akademskog vajara koja se sedemdeset godina nalazi na istom mjestu.

13.) Most kipovi

Remek djelo tuzlanskog boema i vajara Franje Ledera. Njegov život, a živio ga je neuredno od danas do sutra, i nakon 46 godina od smrti budi zanimanje. Iako je svaki dan bio na ulicama Tuzle ipak se o Lederu malo znalo. Kao neko u čijoj se kući govorilo njemački i ko je završio Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1932. godine, mogao je birati gdje će raditi i živjeti. Ipak, dok su po završetku studija iz njegove generacije odlazili u svjetske umjetničke prestolnice, Leder se vratio u svoju rodnu Tuzlu. A Tuzla, rudarski gradić, bez velikih umjetnika koji su u njemu stvarali, bez umjetničke i kulturne tradicije, nije bio mjesto gdje bi se veliki talenat Ledera mogao razvijati. Emotivno vezan za Tuzlu cijeli život je ostao u njoj, nije imao riješena ni osnovna egzistencijalna pitanja, živio je dan za danom, u nekom svom svijetu, pomalo izgubljen. Nije mario za tuđe priče, a ljudi su pričali, i sada pričaju svašta, i kao u svim pričama bilo je i istine i pretjerivanja.

14.) Franjevački Samostan Svetog Petra i Pavla

U sjeveroistočnoj Bosni franjevci su imali nekoliko samostana nastalih u 14. i 15. stoljeću. Dolaskom osmanske sile oni su nestajali u razaranjima, ali su se neki uspjeli održati više od dva stoljeća pod novom, njima neprijateljskom, vlasti. Teško je točno odrediti kada su se franjevci nastanili u Tuzli (Solima). No najvjerojatnije je da su tamo podigli samostan koncem 14. ili u prvoj polovici 15. st. God. 1447. spominje se samostan Sv. Marije u Gornjoj Tuzli (Gornjim Solima). Sljedeći spomen nalazimo kod franjevačkog povjesnika L. Waddinga, koji pod godinom 1506. navodi samostane u Gornjoj i Donjoj Tuzli. Zatim se gornjotuzlanski samostan spominje 1514. god. Crkvu u D. Tuzli nalazimo spomenutu u turskim dokumentima 1533., a 1548. god. spomenut je i samostan s crkvom posvećenom Sv. Petru.

Franjevački Samostan Svetog Petra i Pavla

15.) Narodno Pozorište

Narodno pozorište Tuzla, kao sljednik stogodišnje pozorišne tradicije u Bosni i Hercegovini, nastalo je na temeljima živog pozorišnog amaterizma i brojnih gostovanja putujućih pozorišta u Tuzli. Prije nego što je osnovano Narodno pozorište, pozorišna umjetnost za Tuzlu nije bila nepoznata. Čak i prije Crnogorčevićevog Prvog bosanskohercegovačkog narodnog pozorišta iz 1898, koje se nakon osam mjeseci ugasilo, Tuzla je imala doticaja sa pozorišnom umjetnošću; još 1894. kada je Donjotuzlansko srpsko pjevačko društvo priredilo prvu amatersku predstavu; ili još prije, kada su pred izdisaje Turske Carevine ovdje gostovala prva putujuća pozorišta.

16.) Cafe Bar Sloboda

Cafe Bar Sloboda se nalazi u srcu Tuzle, na Sonom Trgu. Uz kafu, piće, ukusne tople sendviće, koktele ili frapee, opustite se u ugodnoj i prijateljskoj atmosferi. Definitivno najbolje mjesto u gradu sa izuzetno prijantom atmosferom i pravom gradskom rajom. Muzički izbor: Lounge, Reggae, Funk, DnB. Od srijede do subote muziku biraju najbolji tuzlanski DJ-i i njihovi gosti.

17.) Ćevabdžinica Sarajka Korzo

Ćevabdžinica Sarajka Korzo, koja se nalazi u samom centru grada, polako ali sigurno korača prema svojoj 6. decenije postojanja. Otvorena je davne 1970. godine i iza sebe već odavno ima reputaciju jedne od najboljih ćevabdžinica u gradu. Brojni vjerni klijenti, kako iz Tuzle tako i iz inostranstva, Sarajku Korzo smatraju prvom adresom za posjetiti kada je u pitanju uživanje u poznatim tuzlanskim ćevapima kao i drugim specijalitetima sa roštilja. Pored neizostavnih ćevapa, u Sarajci možete probati i pileće šnicle i ražnjiće, pljeskavicu solo i punjenu sa sirom, kao i poznati tuzlanski poljev. Za one u žurbi, preporučujemo hamburger ili čikenburger. Prostran i ugodno opremljen ambijent, vrhunski roštilj kao i naša ljetnja bašta te ljubazno osoblje, garant su vašem zadovoljstvu. Za situacije kada niste u prilici da nas posjetite, obezbjedili smo dostavu na kućnu adresu na području cijele Tuzle. Naručiti dostavu možete na brojeve telefona 035 257 3030 i 061 057 315, kao i putem direktne narudžbe sa našeg online jelovnika integrisanog u našu web i facebook stranicu, kao i putem FoodBooking mobilne aplikacije i portala.

 

Sign In CityGuide.ba

Za brži login koriste Vaše profile na socijalnim mrežama,

ili

Detalji računa će biti potvrđeni putem e-pošte.

Resetujte vašu lozinku